
RIPOT BILONG LUPNG IGO LONG NESINOL ELCPNG
SINOD – OGULBENG 6TH -11TH JENUARI 2008
I) Tok igo pas
Makim ol membas bilong LUPNG Woking Komiti mi amamas long putim kamap
Report No. 2. Dispela em Repot No.2 igo long ELCPNG Sinod long toktok na wok Woking Komiti ikamapim long wok bilong Lutheran
University of Papua New Guinea. Dispela Ripot bai igo stret long ol Membas long ELCPNG long kauntim na skelim.
II) Bekgraun
Long 1528-1530, Dr. Martin Luther
(1483-1546) irait igo long Sios lida long na tok strong long Sios imas kamapim tru bun bilong wok na lukawe long impotens
bilong wok bilong kristen edukeisen – Martin Luther. Em itok olsem; “Dispela graun ikarim bikpela hevi bikos
yumi ino kamapim gut skul na lainim ol pikinini bilong yumi”. Lutheran University of Papua New Guinea em wanpela
bilong ol dispela kain wok wea em sut stret long bikpela tingting long kamapim wok bilong Kristen edukeisen long Papua New
Guinea olsem Dr. Martin Luther ibin toktok.
Long ELCPNG Sinod long Wasu, Morobe Provins long 9th-13th January 2006,
Woking Komiti bilong kamapim wok bilong Lutheran University putim kamap wanpela Ripot long wok bilong LUPNG. Long dispela
taim Woking Komiti ibin tokaut olsem em i wet long Nesinol Gavman long aprovim ol As tingting na Rot bilong kamapim wok divelopmen
long wanpela Lutheran University long Lae insait long Morobe Provins, Papua New Guinea.
Long Wasu Sinod itok orait
na makim ol memba bilong Woking Komiti. Ol dispela lain em Wasu Sinod ibin makim na strongim long kamap Komiti:-
(i) Mr, Rimbik Pato - Siaman (ii) Pasto Giegere Wenge - Ekting Deputi Siaman na Principol bilong Martin
Luther Seminari, kisim ples bilong Dr. Kemung husat bin igo long liv (iii) Mr. Kautil Mileng - Principol, Balop Tisas
Koles (iv) Mr. Manasupe Zurenuoc - Provinsel Edministreita, Morobe Provinsel Gavman (v) Mr. Jonathan
Soten - Fainensol Kontrola, ELCPNG (vi) Pasto Gary Mangiri - Direkta, WTD ELCPNG (vii) Mr. Murika Bihoro - PPA Education,
Morobe Provinsel Edministreisen
Long 6th Octoba 2006, Nasinol Ekseketiv Kaunsol (NEC) ibin tok orait long
kamapim Lutheran University of Papua New Guinea.
NEC ibin tok orait bihainim wanpela strongpela sabmisin em (Minista
bilong Hai Edukeisen, Sains na Kalsa) wantaim Het Bishop bilong ELCPNG, GLC PNG na Gavana bilong Morobe Provins ibin kamapim
na putim igo tru long opis bilong Hai Edukeisen. Opis bilong Hai Edukeisen ibin sapotim tru dispela projek bilong LUPNG
stat long 2005 yet.
III) Lo bilong Lutheran University
of Papua New Guinea
Long las na fainol siting bilong Palamen long Novemba 2006, Nesinol Palamen ibin pasim
wanpela lo long kamapim LUPNG, wea em itokaut long husat ibai kamap papa tru bilong LUPNG, straksa, wok edministreisen, ol
pawa, na kain kain wok mak bilong LUPNG. Dispela lo nau em ol kolim; “Lutheran University of Papua New Guinea
Act (the Act).
Pastaim long Palamen ipasim na kamapim dispela lo, draft bilong dispela lo bin igo long planti lain
(stakeholders) husat igat interest; kain olsem ol Lutheran Sios membas long bringim kamap sampela gutpela ting ting bipo Palamen
iken pasim long lo bilong LUPNG.
Ol membas bilong Palamen ibin tok yesa long maus na pasim dispela lo. Ino
gat wanpela memba itok nogat o oposisen ikamap long Palamen long dispela lo. Dispela isoim stret strongpela sapot long
planti wok ikamap pinis insait long kantri wea Lutheran Sios igo pas long mekim long givim gutpela edukeisen sevis igo long
ol yanpela man meri bilong PNG. Tu Palamen ibin luksawe tru long toktok bilong sponsa bilong dispela Bil olsem Lutheran
Sios em ipapa tru na em sawe ronim strong wok bilong edukeisen aninit long Lutheran Sios.
Long 18th Desemba 2006,
dispela lo ibin kisim strong bilong em. Bihain long em ikisim strong bilong em, LUPNG lo ino mekim wok yet, bihainim
sampela tingting namel long Woking Komiti, Ofis long Hai Edukeisen na Nasinol Gavman long wanem olgeta wok bilong redim LUPNG
long kamap long mak tru na luksawe olsem inap tru long karim na ronim wok olsem wanpela University. Taim LUPNG em istap
long dispela mak wea em yet inap long karim na ronim wok olsem wanpela University, orait bai Nasinol Gavman inap long gezetim
lo long LUPNG yet iken karim na ronim wok olsem University. Woking Komiti ino inap long askim Nesinol Gavman long gezetim
lo bilong LUPNG inap olgeta wok em stret na ol ting ting na tok iorait long karim na ronim wok bilong LUPNG gut.
Long kisim dispela mak olsem University stret, Woking Komiti iwok long strong wantaim helpim na klia ting ting ikam
long Ofis bilong Hai Edukeisen na arapela Gavman Dipatmens long;
1. Kamapim gut karikulum o kos
bilong Primari Edukeisen digri 2. Tiolozi digri
Tu ol arapela kos olsem Nesing Digri, Agrikalsa
Digri na Komes Digri tu bai kamap na arapela Digri kos tu bai kamap bihain. Wok bilong kamapim karikulum o kos bai pinis
long 2008.
Stretezik Plen – dispela Plen em toktok long kost bilong kamapim karikulum or kos. Tu wei
bilong makim ol memba long University Fekolti husat bai mekim wok long bringim na kamapim LUPNG igo moa yet, taim em
i op long mekim ol wok bilong em stret. Tu Stretezik Plen bai toktok long husat inap long stat wok hariap, posisen bilong
Hed bilong University na tu arapela wokman meri, libreri, masta plen, maintenans, konstraksen na sekuriti,
Dispela
Stretezik Plen em wanpela plen Woking Komiti na University Edministreisen iken wok long en wantaim long kamapim. Ol
iken senisim klostu klostu long mekim na ronim gut ol wok bihain long bringim LUPNG igo kamap gut long mak bilong em.
Dispela Stretezik Plen iken senisim or stretim na putim gut ol wok long University long bihainim nau na tu long bihain taim.
Masta Plen – dispela Plen em long kamapim wanem kain wok bai LUPNG ibai mekim bihain long wan wan taim.
Ol wok kain olsem;
(i) ol gutpela wok inap long mekim ol sumatin na leksera iamamas long skul na wok long LUPNG (ii) mekim Lae Siti wea LUPNG bai istap kamap wanpela gutpela ples na tu wanem kain halivim LUPNG inap long mekim long senisim
ol ples, pipol insait long regin na siti. (iii)plen long usim gut ol risos wea istap nau long
nupela wok or olpela wok.
Bihain long dispela lo bilong kamapim LUPNG, Woking Komiti itoktok wantaim ol Het
Bisop bilong ELCPNG, GLCPNG, Morobe Provinsel Gavman na Murdock University of Western Australia na sainim wanpela agrimen
long wok bung wantaim long kamapim wok bilong stretim karikulum o kos bilong LUPNG.
IV) Kontribuisen bilong Morobe Provinsel Gavman na Nesinol Gavman
Morobe
Provinsel Gavman i wanbel long put sampela moni long wokim wok long statim LUPNG na em sainim agrimen wantaim ELCPNG,
GLCPNG na Woking Komiti long 2006. Bihainim dispela halivim MPG iputim, LUPNG imekim planti ligol na finansol wok pinis
ikam inap nau. Stat long 2005, MPG iputim pinis moni mak olsem K 1 million. Dispela moni ikarim wok bilong plening
na kamapim ol arapela wok ikam. Long 2008 baset, MPG iputim ken narapela K 400,000 long wok bilong LUPNG.
Long
stat bilong yia 2007, Woking Komiti ibin mekim wok bilong putim wanpela gutpela sabmisen igo long Nasinol Gavman long putim
moni long fandim wok bilong LUPNG long baset.
Long namel bilong yia 2007, Woking Komiti iholim sampela bikpela
miting wantaim ol lida bilong Gavman, kain olsem Praim Minister, Minista bilong Treseri wantaim ol het bilong
ol Dipatmen insait long Nesinol Gavman na Gavana bilong Morobe Provins. Bihainim ol dispela bikpela miting, Nasinol
Gavman iputim pinis K 3 milion long 2008 Baset long mekim wok plenin na redi bilong LUPNG.
Nesinol Gavman tu iputim
pinis K 3 million long stretim ol bilding insait Balop Teachers College. Dispela em wanpela bikpela ting ting
aninit long ovarol Masta Plen long divelopim LUPNG.
Long taim Woking Komiti ikamap long Jun 2005 ikam inap nau,
Komiti iholim tripela miting long wanwan yia. Long pinis bilong 2007, Woking Komiti ikamapim moa long 200 disisen o
resolusen pinis.
Long 2008, Woking Komiti ipasim tingting olsem ol bai bung na holim miting long
wanpela taim long olgeta tu mun na toktok long wok bilong LUPNG na traim long pinisim ol wok hariap.
Igat ting
ting istap nau olsem moa long haf bilong dispela moni Nesinol Gavman iput bai igo long wok bilong divelopim sawe bilong ol
leksera na tisa igo antap long Masta na Dokta digri level. Dispela ol leksera na tisa bai igo kisim kos long Murdoch
University of Western Australia aninit long dispela wok bung istap pinis namel long olgeta pati olsem; ELCPNG, GLC PNG, MPG
na Woking Komiti.
V) Wok Plen na Divelopmen
bilong 2008, 2009 na igo
Woking Komiti ikamapim pinis ful moni plen bilong K3 million Nesinol Gavman
iputim long 2007 na 2008. Dispela moni plen em igo pinis long Nesinol Gavman wantaim sampela senis, dispela moni plen
bai igo long han bilong ol arapela dona patna istap insait long PNG. Insait long 2008, ol wokman bilong Komiti bai igo
lukim na kisim ol toksawe long ol dona patna long stretim na raitim projek proposal igo long ol dona patna bilong LUPNG long
2008, 2009 na bihain tu.
Tu long 2008, igat plen long redim sabmisen igo long Department of Labor and Employment
long kisim ol wokman na tu long kamapim lokolizasen plen bilong LUPNG. Planti bilong ol leksera na tisa bai kam long
Australia, USA, Canada and Europe.
Long 2008 Komiti bai iwok wantain Telikom na Pangtel long kisim laisens long
putim Edvans Digri kos bilong ol leksera nau istap long Balop Teachers College na Martin Luther Seminary em Murdoch University
of Western Australia iwok long givim. Dispela em bai opim dua bilong ol long kisim sampela posisen bilong tis long 2010
Tu long 2008, igat plen long kamapim wanpela LUPNG Niusleta long toksawe long olgeta steikholda na arapela lain igat
interest long wok bilong LUPNG projek. Dispela bai pulim laik bilong planti lain moa long hia na tu Ovasis Patna Sios
long sapotim na luk klia tu long as ting ting bilong dispela projek. Antap long dispela, dispela Niusleta inap
long kirapim tingting bilong ol long givim moa risos na sapot long wok bilong University projek.
Long 2008 Woking
Komiti bai wok klostu moa yet wantaim ol arapela Lutheran wokman long givim nupela tingting long mekim wok bilong LUPNG igo
moa yet.
Tu long 2008 Woking Komiti bai kamapim kost bilong ol nupela bilding na maintens wok na skelim gut na
senim, long redi long nupela wok long ol bilding bai kamap long 2008-2009 na igo.
VI) As Tingting bilong Kamapim LUPNG
Bilong wanem as tru na yumi kamapim
Lutheran University of PNG?
Long strongim na givim moa sawe long ol yangpela Lutheran long ol doktrin bilong Lutheran
Sios igo long ol sumatin
Helpim ol Primari Skul wantaim ol gutpela tisa igat moa sawe na treinin long tis
Redi na kamapim planti ol wokman meri bilong PNG wantaim bikpela digri.
Kamapim wokman meri bilong bilong Lutheran
Sios yet na tu arapela PNG.
Kamapim na stretim ol fasiliti na sapotim Martin Luther Seminary (MLS) na Balop Teachers
College (BTC) wantaim halivim moni.
Givim Lutheran Sios sampela bikpela halivim wantaim ol nupela divelopmen
projek kain olsem; ELCPNG, GLCPNG na MPG husat bai kisim bikpela halivim long ol dispela kain developmen
Tu ol
yangpela Lutheran pikinini ipinis long Greid 12 olsem skul liva na tu planti tausen ol yangpela PNG tu bai kisim halivim long
dispela University.
Ol leksera long MLS na BTC tu bai kisim halivim long dispela University.
VII) Pinisim Tok
Woking Komiti bilong LUPNG imekim planti wok pinis
makim ol patna insait long LUPNG projek. Tupela bikpela wok ol mekim pinis em long wok wantaim Nesinol Gavman long kamapim
Lutheran University of Papua New Guinea Act (the Act) na tu mekim sabmisen igo long Nesinol Gavman long putim K3 million moni
insait long 2008 Baset.
Dispela moni inap long strong na halivim wok bilong LUPNG Woking Komiti na tu karim aut
wok istap insait long Stretezik Plen long 2008 na 2009.
Antap long dispela Morobe Provinsel Gavman iputim
K 400,000 long strongim wok bilong LUPNG long put moni insait long 2008 baset. Dispela sapot moni em antap long arapela
moni olsem K 1 million em I putim pinis long wok plenin na redi long mekim ol wok bilong LUPNG. Dispela em soim stret
olsem LUPNG project em igo het yet.
Woking Komiti igat planti moa wok yet long mekim hariap long redi
LUPNG long kamap long mak bilong em olsem University na bai Nesinol Gavman inap long gezetim long LUPNG iken wok olsem wanpela
ful University insait long Papua New Guinea long 2010.

|