The Lutheran University of Papua New Guinea

2008 Synod Report
Home
LUPNG/CSU Advance Degree Program
Stakeholders
History
Latest Newsletter
Position Vacancies
Links
Contact Us
Establishment Documents
Our Location
About Us
Master Plan
Proposed Programs
Reports
ELC-PNG Council Report
goback.jpeg

RIPOT BILONG
LUPNG IGO LONG NESINOL ELCPNG  SINOD – OGULBENG 6TH -11TH JENUARI 2008


I)    Tok igo pas

Makim ol membas bilong LUPNG Woking Komiti mi amamas long putim kamap Report No. 2. Dispela em Repot No.2 igo long ELCPNG Sinod long toktok na wok Woking Komiti ikamapim long wok bilong Lutheran University of Papua New Guinea. Dispela Ripot bai igo stret long ol Membas long ELCPNG long kauntim na skelim.

II)    Bekgraun

Long 1528-1530, Dr. Martin Luther (1483-1546) irait igo long Sios lida long na tok strong long Sios imas kamapim tru bun bilong wok na lukawe long impotens bilong wok bilong kristen edukeisen – Martin Luther.  Em itok olsem; “Dispela graun ikarim bikpela hevi bikos yumi ino kamapim gut skul na lainim ol pikinini bilong yumi”.  Lutheran University of Papua New Guinea em wanpela bilong ol dispela kain wok wea em sut stret long bikpela tingting long kamapim wok bilong Kristen edukeisen long Papua New Guinea olsem Dr. Martin Luther ibin toktok.

Long ELCPNG Sinod long Wasu, Morobe Provins long 9th-13th January 2006, Woking Komiti bilong kamapim wok bilong Lutheran University putim kamap wanpela Ripot long wok bilong LUPNG.  Long dispela taim Woking Komiti ibin tokaut olsem em i wet long Nesinol Gavman long aprovim ol As tingting na Rot bilong kamapim wok divelopmen long wanpela Lutheran University long Lae insait long Morobe Provins, Papua New Guinea.

Long Wasu Sinod itok orait na makim ol memba bilong Woking Komiti.  Ol dispela lain em Wasu Sinod ibin makim na strongim long kamap Komiti:-

(i) Mr, Rimbik Pato - Siaman
(ii) Pasto Giegere Wenge - Ekting Deputi Siaman na Principol
bilong Martin Luther Seminari, kisim ples bilong Dr. Kemung husat bin igo long liv
(iii) Mr. Kautil Mileng - Principol, Balop Tisas Koles
(iv) Mr. Manasupe Zurenuoc  - Provinsel Edministreita, Morobe
Provinsel Gavman
(v)  Mr. Jonathan Soten - Fainensol Kontrola, ELCPNG
(vi) Pasto Gary Mangiri - Direkta, WTD ELCPNG
(vii) Mr. Murika Bihoro - PPA Education, Morobe Provinsel
Edministreisen

Long 6th Octoba 2006, Nasinol Ekseketiv Kaunsol (NEC) ibin tok orait long kamapim Lutheran University of Papua New Guinea.

NEC ibin tok orait bihainim wanpela strongpela sabmisin em (Minista bilong Hai Edukeisen, Sains na Kalsa) wantaim Het Bishop bilong ELCPNG, GLC PNG na Gavana bilong Morobe Provins ibin kamapim na putim igo tru long opis bilong Hai Edukeisen.  Opis bilong Hai Edukeisen ibin sapotim tru dispela projek bilong LUPNG stat long 2005 yet.

III)    Lo bilong Lutheran University of Papua New Guinea

Long las na fainol siting bilong Palamen long Novemba 2006, Nesinol Palamen ibin pasim wanpela lo long kamapim LUPNG, wea em itokaut long husat ibai kamap papa tru bilong LUPNG, straksa, wok edministreisen, ol pawa, na kain kain wok mak bilong LUPNG.  Dispela lo nau em ol kolim; “Lutheran University of Papua New Guinea Act (the Act).

Pastaim long Palamen ipasim na kamapim dispela lo, draft bilong dispela lo bin igo long planti lain (stakeholders) husat igat interest; kain olsem ol Lutheran Sios membas long bringim kamap sampela gutpela ting ting bipo Palamen iken pasim long lo bilong LUPNG.

Ol membas bilong Palamen ibin tok yesa long maus na pasim dispela lo.  Ino gat wanpela memba itok nogat o oposisen ikamap long Palamen long dispela lo.  Dispela isoim stret strongpela sapot long planti wok ikamap pinis insait long kantri wea Lutheran Sios igo pas long mekim long givim gutpela edukeisen sevis igo long ol yanpela man meri bilong PNG.  Tu Palamen ibin luksawe tru long toktok bilong sponsa bilong dispela Bil olsem Lutheran Sios em ipapa tru na em sawe ronim strong wok bilong edukeisen aninit long Lutheran Sios.

Long 18th Desemba 2006, dispela lo ibin kisim strong bilong em.  Bihain long em ikisim strong bilong em, LUPNG lo ino mekim wok yet, bihainim sampela tingting namel long Woking Komiti, Ofis long Hai Edukeisen na Nasinol Gavman long wanem olgeta wok bilong redim LUPNG long kamap long mak tru na luksawe olsem inap tru long karim na ronim wok olsem wanpela University.  Taim LUPNG em istap long dispela mak wea em yet inap long karim na ronim wok olsem wanpela University, orait bai Nasinol Gavman inap long gezetim lo long LUPNG yet iken karim na ronim wok olsem University.  Woking Komiti ino inap long askim Nesinol Gavman long gezetim lo bilong LUPNG inap olgeta wok em stret na ol ting ting na tok  iorait long karim na ronim wok bilong LUPNG gut.

Long kisim dispela mak olsem University stret, Woking Komiti iwok long strong wantaim helpim na klia ting ting ikam long Ofis bilong Hai Edukeisen na arapela Gavman Dipatmens long;

1.    Kamapim gut karikulum o kos bilong Primari Edukeisen digri
2.    Tiolozi digri

Tu ol arapela kos olsem Nesing Digri, Agrikalsa Digri na Komes Digri tu bai kamap na arapela Digri kos tu bai kamap bihain.  Wok bilong kamapim karikulum o kos bai pinis long 2008.

Stretezik Plen – dispela Plen em toktok long kost bilong kamapim karikulum or kos.  Tu wei bilong makim ol memba long  University Fekolti husat bai mekim wok long bringim na kamapim LUPNG igo moa yet, taim em i op long mekim ol wok bilong em stret.  Tu Stretezik Plen bai toktok long husat inap long stat wok hariap, posisen bilong Hed bilong University na tu arapela wokman meri, libreri, masta plen, maintenans, konstraksen na sekuriti,

Dispela Stretezik Plen em wanpela plen Woking Komiti na University Edministreisen iken wok long en wantaim long kamapim.  Ol iken senisim klostu klostu long mekim na ronim gut ol wok bihain long bringim LUPNG igo kamap gut long mak bilong em.  Dispela Stretezik Plen iken senisim or stretim na putim gut ol wok long University long bihainim nau na tu long bihain taim.

Masta Plen – dispela Plen em long kamapim wanem kain wok
bai LUPNG ibai mekim bihain long wan wan taim. Ol wok kain olsem;

(i) ol gutpela wok inap long mekim ol sumatin na leksera iamamas long skul na wok long LUPNG
(ii) mekim Lae Siti wea LUPNG bai istap kamap wanpela gutpela ples na tu wanem kain halivim LUPNG inap long mekim long senisim ol ples, pipol insait long regin na siti.
(iii)plen long usim gut ol risos wea istap nau long nupela wok or olpela wok.

Bihain long dispela lo bilong kamapim LUPNG, Woking Komiti itoktok
wantaim ol Het Bisop bilong ELCPNG, GLCPNG, Morobe Provinsel Gavman na Murdock University of Western Australia na sainim wanpela agrimen long wok bung wantaim long kamapim wok bilong stretim karikulum o kos bilong LUPNG.

IV)    Kontribuisen bilong Morobe Provinsel Gavman na Nesinol Gavman

Morobe Provinsel Gavman i wanbel long put sampela moni long wokim
wok long statim LUPNG na em sainim agrimen wantaim ELCPNG, GLCPNG na Woking Komiti long 2006.  Bihainim dispela halivim MPG iputim, LUPNG imekim planti ligol na finansol wok pinis ikam inap nau.  Stat long 2005, MPG iputim pinis moni mak olsem K 1 million.  Dispela moni ikarim wok bilong plening na kamapim ol arapela wok ikam.  Long 2008 baset, MPG iputim ken narapela K 400,000 long wok bilong LUPNG.

Long stat bilong yia 2007, Woking Komiti ibin mekim wok bilong putim wanpela gutpela sabmisen igo long Nasinol Gavman long putim moni long fandim wok bilong LUPNG long baset.

Long namel bilong yia 2007, Woking Komiti iholim sampela bikpela   
miting wantaim ol lida bilong Gavman, kain olsem Praim Minister, Minista bilong Treseri wantaim ol het bilong ol Dipatmen insait long Nesinol Gavman na Gavana bilong Morobe Provins.  Bihainim ol dispela bikpela miting, Nasinol Gavman iputim pinis K 3 milion long 2008 Baset long mekim wok plenin na redi bilong LUPNG.

Nesinol Gavman tu iputim pinis K 3 million long stretim ol bilding insait
Balop Teachers College.  Dispela em wanpela bikpela ting ting aninit long ovarol Masta Plen long divelopim LUPNG.

Long taim Woking Komiti ikamap long Jun 2005 ikam inap nau, Komiti iholim tripela miting long wanwan yia.  Long pinis bilong 2007, Woking Komiti ikamapim moa long 200 disisen o resolusen pinis.

Long 2008, Woking Komiti ipasim tingting olsem ol bai bung na holim    miting long wanpela taim long olgeta tu mun na toktok long wok bilong LUPNG na traim long pinisim ol wok hariap.

Igat ting ting istap nau olsem moa long haf bilong dispela moni Nesinol Gavman iput bai igo long wok bilong divelopim sawe bilong ol leksera na tisa igo antap long Masta na Dokta digri level.  Dispela ol leksera na tisa bai igo kisim kos long Murdoch University of Western Australia aninit long dispela wok bung istap pinis namel long olgeta pati olsem; ELCPNG, GLC PNG, MPG na Woking Komiti.

V)     Wok Plen na Divelopmen bilong 2008, 2009 na igo

 Woking Komiti ikamapim pinis ful moni plen bilong K3 million Nesinol Gavman iputim long 2007 na 2008.  Dispela moni plen em igo pinis long Nesinol Gavman wantaim sampela senis, dispela moni plen bai igo long han bilong ol arapela dona patna istap insait long PNG.  Insait long 2008, ol wokman bilong Komiti bai igo lukim na kisim ol toksawe long ol dona patna long stretim na raitim projek proposal igo long ol dona patna bilong LUPNG long 2008, 2009 na bihain tu.

Tu long 2008, igat plen long redim sabmisen igo long Department of Labor and Employment long kisim ol wokman na tu long kamapim lokolizasen plen bilong LUPNG.  Planti bilong ol leksera na tisa bai kam long Australia, USA, Canada and Europe.

Long 2008 Komiti bai iwok wantain Telikom na Pangtel long kisim laisens long putim Edvans Digri kos bilong ol leksera nau istap long Balop Teachers College na Martin Luther Seminary em Murdoch University of Western Australia iwok long givim.  Dispela em bai opim dua bilong ol long kisim sampela posisen bilong tis long 2010

Tu long 2008, igat plen long kamapim wanpela LUPNG Niusleta long toksawe long olgeta steikholda na arapela lain igat interest long wok bilong LUPNG projek.  Dispela bai pulim laik bilong planti lain moa long hia na tu Ovasis Patna Sios long sapotim na luk klia tu long as ting ting bilong dispela projek.   Antap long dispela, dispela Niusleta inap long kirapim tingting bilong ol long givim moa risos na sapot long wok bilong University projek.

Long 2008 Woking Komiti bai wok klostu moa yet wantaim ol arapela Lutheran wokman long givim nupela tingting long mekim wok bilong LUPNG igo moa yet.

Tu long 2008 Woking Komiti bai kamapim kost bilong ol nupela bilding na maintens wok na skelim gut na senim, long redi long nupela wok long ol bilding bai kamap long 2008-2009 na igo.

VI)    As Tingting bilong Kamapim LUPNG

Bilong wanem as tru na yumi kamapim Lutheran University of PNG?

Long strongim na givim moa sawe long ol yangpela Lutheran long ol doktrin bilong Lutheran Sios igo long ol sumatin

Helpim ol Primari Skul wantaim ol gutpela tisa igat moa sawe na treinin long tis

Redi na kamapim planti ol wokman meri bilong PNG wantaim bikpela digri.

Kamapim wokman meri bilong bilong Lutheran Sios yet na tu arapela PNG.

Kamapim na stretim ol fasiliti na sapotim Martin Luther Seminary (MLS) na Balop Teachers College (BTC) wantaim halivim moni.

 Givim Lutheran Sios sampela bikpela halivim wantaim ol nupela divelopmen projek kain olsem; ELCPNG, GLCPNG na MPG husat bai kisim bikpela halivim long ol dispela kain developmen

Tu ol yangpela Lutheran pikinini ipinis long Greid 12 olsem skul liva na tu planti tausen ol yangpela PNG tu bai kisim halivim long dispela University.

Ol leksera long MLS na BTC tu bai kisim halivim long dispela University.

VII)    Pinisim Tok

Woking Komiti bilong LUPNG imekim planti wok pinis makim ol patna insait long LUPNG projek.  Tupela bikpela wok ol mekim pinis em long wok wantaim Nesinol Gavman long kamapim Lutheran University of Papua New Guinea Act (the Act) na tu mekim sabmisen igo long Nesinol Gavman long putim K3 million moni insait long 2008 Baset.

Dispela moni inap long strong na halivim wok bilong LUPNG Woking Komiti na tu karim aut wok istap insait long Stretezik Plen long 2008 na 2009.  

Antap long dispela Morobe Provinsel Gavman iputim K 400,000 long strongim wok bilong LUPNG long put moni insait long 2008 baset.  Dispela sapot moni em antap long arapela moni olsem K 1 million em I putim pinis long wok plenin na redi long mekim ol wok bilong LUPNG.  Dispela em soim stret olsem LUPNG project em igo het yet.   

Woking Komiti igat planti moa wok yet long mekim hariap long redi LUPNG long kamap long mak bilong em olsem University na bai Nesinol Gavman inap long gezetim long LUPNG iken wok olsem wanpela ful University insait long Papua New Guinea long 2010.

goback.jpeg

Teaching, Researching and Preparing Students for Service
The Lutheran University of Papua New Guinea * P.O. Box 1513 * Lae Morobe Province * Papua New Guinea * 675-472-8432
 
Email:  lupng@live.com